Razlika u cijeni između dvostrukog i trostrukog stakla nije zanemariva. Pogledajte kada investicija ima ekonomsku, a kada samo komfornu opravdanost.
U posljednjih pet godina trostruko staklo je postalo standard u Njemačkoj i Sloveniji, ali na tržištu BiH se još uvijek često postavlja dvostruko. Razlog je djelomično cijena, a djelomično pogrešna percepcija da trostruko staklo nije potrebno u našem klimatu.
Numerički poređenje: tipično dvostruko staklo Ug = 1,1 W/m²K, trostruko Ug = 0,5 W/m²K. Razlika je više od dvostruka. U konkretnim brojevima — za prozor 1,5 × 1,5 m, prelazak sa Ug 1,1 na Ug 0,5 znači uštedu od oko 35 kWh godišnje samo na tom jednom prozoru. Za prosječnu kuću sa 25 m² stolarije to je oko 580 kWh godišnje, ili u financijskim terminima približno 90–110 KM po sezoni grijanja, ovisno o izvoru energije.
Međutim, trostruko staklo donosi i nedostatke. Težina je oko 50% veća, što zahtijeva pojačane okove i ponekad i pojačanje krila. U južno orijentiranim prostorijama može smanjiti solarno zagrijavanje zimi (g vrijednost je niža), što paradoksalno može povećati potrebu za grijanjem ako je objekt pravilno orijentiran.
Naš preporuka: ako je objekt u kontinentalnom dijelu BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka), gdje sezona grijanja traje 6+ mjeseci, trostruko staklo se isplati u 4–6 godina. U Hercegovini i Dalmaciji granica je tanja — tu često preporučujemo dvostruko staklo s niskoemisivnom oblogom (Ug = 1,0) kao optimalno tehno-ekonomsko rješenje.
